Vesti
13. mart 2008.
NBS dalje zateže monetarnu politiku kako bi obuzdala inflaciju
Monetarni odbor Narodne banke Srbije je na današnjoj sednici odlučio da referentnu kamatnu stopu poveća za 3 procentna poena, sa sadašnjih 11,5% na 14,5%.
NBS se odlučila na ovo značajno zatezanje monetarne politike kako bi predupredila moguće ubrzavanje inflacije. Podsetimo, cilj Narodne banke je da bazna inflacija u 2008. godini bude između 3% i 6%. Bazna inflacija u februaru je bila relativno visoka: rast baznih cena u odnosu na isti mesec prethodne godine iznosio je čak 6,5%. Bazna inflacija u poslednja tri meseca iznosi 0,6% mesečno ili 7,1% na godišnjem nivou, što je več značajno iznad gornje granice postavljenog koridora.
Kurs dinara, kao najefikasnije sredstvo suzbijanja inflacije, neprekidno slabi od početka godine i time otežava poziciju NBS. Uprkos tome što je NBS u februaru već dvaput dizala referentnu stopu (za ukupno 1,5 procentnih poena), dinar nije ojačao prema evru. U uslovima povećanog političkog rizika, dizanje referentne stope u februaru nije bilo dovoljno da bi se podstakao dodatni priliv evra, koji bi uticao na rast ponude ove valute i osnažio dinar.
NBS se stoga odlučila za agresivno podizanje kamatne stope, kako bi zaustavila dalje slabljenje dinara i pokušala da preokrene ovaj trend. Da bi bazna inflacija na kraju godine bila unutar predviđenog koridora, očigledno je potrebno da dinar ponovo apresira prema evru. Međutim, za ovo su potrebni veći prilivi iz inostranstva, koji su očigledno usporili zbog povećane neizvesnosti izazvane političkom nestabilnošću. Tome u prilog govori i jučerašnja odluka agencije Standard & Poor's koja je umanjila izglede kreditnog rejtinga Srbije sa stabilno na negativno (mada je zadržan osnovni rejting BB-). Ostaje da se vidi da li će najnoviji potez NBS dati željene rezultate, ili će biti neophodno dalje dizanje referentne stope kako bi se izazvalo neophodno jačanje dinara i poništili pritisci kako sa strane ponude (cene hrane i nafte) tako i sa strane tražnje (fiskalna ekspanzija i bankarski krediti).
Bazna inflacija je od leta prošle godine bila gurana visokim rastom cena hrana i poljoprivrednih proizvoda. Visok rast cena hrane je bio evidentan u svim zemljama regiona kao posledica promena u globalnim odnosima ponude i tražnje, ali je Srbija ipak prednjačila. Neuobičajeno visok rast cena hrane u Srbiji je, pored globalnih trendova, u dobroj meri posledica niske konkurentnosti srpskog tržišta i monopolske pozicije koju imaju pojedini proizvođači prehrambenih proizvoda i maloprodajni lanci.
Inflatornim pritiscima doprinosi i veliki rast državne potrošnje krajem prošle godine, ali i eventualni novi rast državne potrošnje pred izbore u maju.